Radnička partija i DSJ nagovijestili su da su spremni da budu dio anti-NATO koalicije, dok su iz Demokratske Crne Gore saopštili da neće komentarisati predloge DF-a. Na pitanje „Dana” da li za Demos ima mjesta u anti-NATO koaliciji, predsjednik te stranke Miodrag Lekić nije odgovorio. Nijesu odgovorili ni iz medijskog centra SNP-a.
Formiranje anti-NATO koalicije je inicijativa lidera Demokratske narodne partije i člana Predsjedništva DF-a Milana Kneževića. Sam Knežević je objasnio da bi tu koaliciju činili DNP, Nova srpska demokratija, Demokratska Crna Gora, Socijalistička narodna partija, Radnička partija i DSJ. Predložio je da joj pristupi i Demos.
Predsjednik Radničke partije Janko Vučinić je kazao za „Dan” da je stav te stranke poznat – Crnoj Gori nije mjesto u NATO-u. On je naveo da je Radnička partija spremna na saradnju sa svim subjektima koji imaju isti stav, kako bi se izborili da o eventualnom članstvu odluče građani na demokratskom referendumu.
S druge strane, predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić tvrdi da su odavno prestali da komentarišu predloge DF-a i njihove unutarpartijske aktivnosti.
– Naš program „Pobjede, a ne podjele”, sadržan u 30 poglavlja na stotinak strana, potpuno je jasan i predstavlja budućnost Crne Gore – kazao je Bečić.
Pitanje anti-NATO koalicije postalo je aktuelno pred razmatranje u parlamentu predloga rezolucije o članstvu Crne Gore u NATO. Kako je najavljeno, danas će Odbor za međunarodne odnose raspravljati o ponuđenoj rezoluciji.
Portparol Demokratske narodne partije Milun Zogović tvrdi da je ideja o formiranju anti-NATO koalicije izvorna ideja DNP-a i njihovog predsjednika Milana Kneževića.
– Uvijek smo spremni da javno i jasno obrazlažemo utemeljenost i opravdnost naših stavova. DNP, za razliku od režimskih analitičara, nema tajne šefove i mentore po čijem nalogu nastupa i čije interese štiti. Jedino smo odgovorni crnogorskim građanima koji su nam ukazali povjerenje i čije interese štitimo i čije ćemo interese i dalje odgovorno štititi sviđalo se to ili ne režimu i njegovim glasnogovornicima – istakao je Zogović.
Prema njegovim navodima, zlurada podmetanja režimskih analitičara, kao i komentari o nedavnim dešavanjima u Bijelom Polju su vrlo opasni i uznemiravajući. Naglasio je da im je jedini cilj podizanje tenzija i sijanje podjela u Crnoj Gori.
– Kritičke analize i napadi na vjernike Mitropolije crnogorsko-primorske iz Bijelog Polja samo su orkestrirani nastavak skandalozne izjave raspopa Miraša Dedeića koji je vjerujući narod nazvao ruljom – istakao je Zogović.
On je pozvao predavača na podgoričkom fakultetu FPN-a Ivana Vukovića da prvo upozna crnogorsku javnost sa svojim naučnim dostignućima koji potkrepljuju njegovu relevantnost i kompetentnost da uopšte daje bilo kakve analize i da svoje stavove potkrijepi dokazima.
– Elementarno neznanje, zlonamjernost, instrukcije i direktive podzemnih mentora ili sve to zajedno naveli su mlađanog Vukovića, inače „poslanika na čekanju” na poslaničkoj listi DPS-a, i to sa rejtingom iznad sedamdeset i petog mjesta, da najavljene proteste slobodnih crnogorskih građana okarakteriše kao „potencijalni državni udar” – naglasio je Zogović.
M.V.
Atlantske integracije nijesu dobra stvar
Izvršni direktor Pokreta za neutralnost Crne Gore Marko Milačić, pred današnje razmatranje rezolucije o NATO-u na skupštinskom Odboru za međunarodne odnose, kazao je da nema pozitivnih strana u tome što bi država mogla da bude dio ove alijanse.
– NATO je militaristički savez čiji su ciljevi geopolitički, dok spoljna politika Crne Gore treba biti zasnovana na temeljima pacifizma. NATO je bombardovao našu zemlju i pritom likvidirao šest civila, od čega troje maloljetne djece, za šta niko iz NATO-a nikada nije odgovarao – rekao je Milačić za „CdM”.
Kako je naveo, NATO je loš izbor jer svrstavanje na jednu stranu u jeku ozbiljne konfrontacije sukobljenih blokova može doprinijeti samo povećanju bezbjednosnih rizika za našu zemlju.
S druge strane, direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da je politički aspekt i te kako važan jer je u ovom momentu značajno biti dio saveza u kojem se donose krupne odluke i o budućnosti drugih zemalja.
– Kada postanemo članica, imaćemo na raspolaganju sva naučna i tehnološka dostignuća kojima raspolažu zemlje članice, ali ne samo u okviru odbrane, već i u oblasti medicine, ekologije i zaštite životne sredine – ukazao je Dedović.